Leut je bio barka vrlo široke uporabe. Rasprostranjen je bio po cijelom Jadranu no i diljem Sredozemlja. Najčešće je služio za ribarenje i obalni teretni promet. Leut je služio u ribolovu plave ribe tratom - mrežom potegačom. Na krmi je nosio tratu te bi u pogodnom trenutku kad se riba skupi privučena svjetlom najprije iskrcalo nekoliko članova posade na jednu stranu vale, potom bi leut opasao uvalu tratom i iskrcao nekoliko članova posade na drugu stranu uvale. Ribarska družina s jednog i drugog kraja uvale vukla bi mrežu prema obali, a kad bi mrežu stegli, krajeve bi mreže prenijeli na leut na koji bi potom družina počela presipati riba iz stegnute sake mreže u unutrašnjost broda.

Bracera je bila tipično tradicionalno plovilo Jadrana koje se moglo susresti uz cijelu dalmatinsku i istarsku obalu sve do zaljeva Venecije.
Ova čvrsta i vrlo pokretljiva brodica bila je prikladna za trgovinu i komunikaciju među mnogobrojnim otocima Jadrana kao i između njegovih susjednih obala. Tijekom 19. i 20. stoljeća bracera je u Dalmaciji bila jednojarbolni jedrenjak “na dva kraja” (oštre krme i pramca), s karakterističnom zaobljenom pramčanom statvom. U Istri se naziv bracera koristio i za dvojarbolne jedrenjake trupa vrlo sličnog dalmatinskim bracerama.

Gajeta je morska ribarska brodica zaobljena trupa, šiljata pramca i krme, s jedrom. Duga između 6 (manji tip) i 12 metara (veći tip, opalubljen). Opskrbljen s 4 - 6 vesala, kojima se vesla stojećki. U Hrvatskoj bila je u uporabi od 18. stoljeća, najviše u srednjoj Dalmaciji. Poseban tip gajete, falkuša, gradio se u Komiži, a u Lovranu guc.